Zubni karijes je kronična bolest koja nastaje kada bakterije u zubnom plaku razgrađuju šećere i pretvaraju ih u kiseline. Ove kiseline postupno demineraliziraju zubnu caklinu i dentin, stvarajući šupljine i bolne upale.
U nastavku su objašnjeni uzroci, simptomi i komplikacije karijesa te savjeti za prevenciju i liječenje, kako za djecu tako i za odrasle.
Pokvareni zubi
Pokvareni zubi nastaju kao posljedica neliječenog karijesa koji dovodi do propadanja zubne strukture.
Ovi zubi postaju oslabljeni i osjetljivi, na njima su često vidljive rupe, pukotine ili promjene boje. Glavni uzrok propadanja je nakupljanje plaka koji proizvodi kiseline te prehrana bogata šećerima i kiselim namirnicama.
Pokvareni zubi mogu uzrokovati jaku bol, infekcije, poteškoće pri žvakanju i probavi te estetske i psihološke probleme. Neliječeni karijes također povećava rizik od sistemskih bolesti jer bakterije mogu ući u krvotok.
Liječenje karijesa ovisi o stupnju oštećenja, od remineralizacije fluoridom u ranoj fazi, preko ispuna, do endodontskog liječenja ili vađenja zubi u uznapredovalim slučajevima.
Crno na zubima a nije karijes?
Pojava tamnih ili crnih mrlja uz rub desni ne znači uvijek karijes. One nastaju zbog tzv. „crne pigmentacije” – obojenja koje uzrokuju bakterije roda Actinomyces. Te bakterije proizvode spojeve koji u kombinaciji s mineralima sline stvaraju tamne naslage.
Pigmentacija se često javlja kod djece i ne uzrokuje oštećenje cakline, ali je teško ukloniti četkanjem i obično zahtijeva profesionalno čišćenje.
Također se mogu javiti žute ili bijele mrlje koje su posljedica demineralizacije i predstavljaju početni stadij karijesa, pa je stomatološki pregled nužan za pravilnu dijagnozu.
Što je karijes zuba?
Karijes na zubu je jedan od najčešćih oralnih problema. Bakterije u plaku metaboliziraju šećere iz hrane i pića te pritom proizvode kiseline. Te kiseline smanjuju pH na površini zuba i uzrokuju gubitak minerala.
U ranoj fazi vidljive su:
- bijele, mat mrlje na caklini;
- bez liječenja caklina gubi otpornost,
- prodire u dentin i
- nastaju šupljine.
Bolest napreduje postupno i može se razvijati mjesecima ili godinama, ali se ubrzava ako se zanemari higijena ili često konzumira šećer.
Karijes je bakterija?
Karijes je infekcija uzrokovana bakterijama, prije svega streptokokima (Streptococcus mutans i S. sobrinus) koje se nalaze u usnoj šupljini. Te bakterije prenose se slinom, pa se karijes smatra djelomično „zaraznim”.
One razgrađuju šećere i oslobađaju kiseline koje oštećuju zubnu caklinu i dentin.
Plak je ljepljiva masa sastavljena od bakterija, ostataka hrane i sluzi; ako se ne uklanja redovitim pranjem i interdentalnim čišćenjem, plak se mineralizira u kamenac koji dodatno omogućuje razmnožavanje bakterija i nastanak karijesa.
Kako nastaje karijes?
Proces nastanka karijesa započinje taloženjem bakterijskog plaka na površini zuba. Bakterije fermentiraju ugljikohidrate iz hrane i oslobađaju kiseline koje s vremenom demineraliziraju caklinu.
Nastaju kredasto bijele mrlje, rani znak gubitka minerala.
Bez uklanjanja plaka i remineralizacije, kiseline produbljuju oštećenje i stvaraju rupicu u dentinu. Karijes potom može doprijeti do zubne pulpe i uzrokovati upalu živca i bol.
Ako se širenje nastavi, infekcija se može proširiti na okolna tkiva i kost, što dovodi do ozbiljnih komplikacija poput apscesa.
Kako izgleda karijes na zubu?
Rani karijes očituje se kao bijele mrlje koje postaju tamnije kako bolest napreduje.
Na zahvaćenim zubima često se zadržava hrana, javlja se osjećaj udubljenja, bol pri zagrizu ili osjetljivost na slatko, hladno ili toplo.
Na žvačnim površinama i između zuba karijes je teže uočljiv, pa ga stomatolozi često otkrivaju rendgenskim snimkama.
U naprednim stadijima vidljive su smeđe ili crne rupe, a dio zuba može se odlomiti. Kod djece se posebno javljaju kružne lezije uz rub desni (cirkularni karijes).
Vizualno karijes može izgledati različito ovisno o stadiju. Početne lezije su kredasto bijele i mat. Kako se demineralizacija nastavlja, boja prelazi u žutu, smeđu ili crnu. Na površini se može pojaviti mala rupica ili pukotina.
Karijes između zuba često je nevidljiv, dok on na žvačnim površinama molara može nalikovati tamnoj točkici ili crnoj liniji. U uznapredovaloj fazi zub je krhak i lako se lomi. Vidljive promjene su razlog da što prije posjetite stomatologa.
Kako izgleda karijes na ortopanu?
Ortopan pomaže otkriti karijes koji nije vidljiv golim okom. Na snimci su zdravi zubi svijetle boje, a karijes se prikazuje kao tamne rupe unutar bijele strukture zuba.
Zbog toga stomatolozi preporučuju godišnje ortopanske snimke kako bi se procijenilo stanje između zuba i ispod postojećih ispuna, osobito kod pacijenata s većim rizikom za skriveni karijes.
Kako prepoznati karijes?
Redovito pregledavajte zube u ogledalu i obratite pažnju na promjene boje, bijele ili tamne mrlje, rupice i zadržavanje hrane između zuba.
Osjetljivost na hladno, toplo, slatko ili pritisak te spontani bol znakovi su da je karijes zahvatio dublje slojeve.
Djeca često ne primjećuju simptome, stoga su redoviti pregledi kod stomatologa ključni. Rendgenske snimke zuba omogućuju otkrivanje karijesa između zuba i ispod postojećih ispuna.
Karijes ispod krunice za zube
Zubna krunica prekriva oslabljeni zub i štiti ga od bakterija, no karijes se može razviti ispod krunice ako se rubovi ne čiste pravilno.
Razlozi uključuju labavu ili istrošenu krunicu, povlačenje desni ili popuštanje cementa. Kada se ispod krunice razvije karijes, ona postaje labava i potrebna je zamjena.
Promjene na zubu ispod krunice (osjetljivost na temperaturu, promjena okusa, neugodan zadah) zahtjevaju hitan pregled Za očuvanje zuba nosača preporučuje se temeljita oralna higijena (konac, oralni tuš, vodice) i redoviti pregledi.
Karijes na umnjaku
Karijes na umnjaku često se razvija jer je umnjak teško dostupno mjesto za četkicu i konac.
Redovite kontrole i rendgenske snimke pomažu otkriti karijes na umnjacima; ako je zub potpuno izrastao i dostupan, može se sanirati plombom, no u slučajevima impakcije ili ponovljenih upala stomatolog može preporučiti vađenje.
Karijes na prednjim zubima
Karijes se može pojaviti i na prednjim zubima kao posljedica loše higijene i prekomjernog unosa šećera.
Estetska komponenta je pritom važna, pa većina stomatologa preferira ispune od porculana ili kompozitne smole koji se mogu prilagoditi boji zuba.
Stoga je važno reagirati na vrijeme, kako bi se izbjegli veći defekti i estetske poteškoće.
Karijes na jedinici
Jedinica (gornji središnji sjekutić) ima tanku caklinu i zbog svoje vidljivosti zahtjeva posebnu pažnju. Karijes na jedinici nastaje iz istih razloga kao i na ostalim zubima: plak, šećer i loša higijena. Očituje se bijelim ili tamnim mrljama i bolom.
Zbog položaja zuba najčešće se liječi estetskim kompozitnim ispunom. Prevencija obuhvaća pravilno četkanje prednjih zuba (uključujući rub desni), korištenje zubnog konca i ograničavanje šećera.
Karijes ispod plombe
Rekurentni karijes nastaje ispod postojeće plombe ili krunice. Uzrok može biti nepravilno postavljena ili istrošena plomba koja propušta bakterije i plak.
Mikro‑pukotine nastale zbog žvakanja, bruksizma ili starenja ispuna omogućuju prodor bakterija; također, karijes se može javiti na rubu ispuna gdje plak ostaje neočišćen.
Simptomi uključuju bol ili nelagodu, promjenu boje oko ispuna ili pojavu tamne sjene. Jedini način liječenja je uklanjanje ispuna, čišćenje kaviteta i postavljanje novog ispuna ili krunice.
Karijes između dva zuba
U kontaktu između zuba naziva se interproksimalni karijes. Budući da je prostor između zuba teško vidljiv i teško se čisti četkicom, karijes se često razvije neprimjetno.
Rani znakovi mogu biti zadržavanje hrane i osjetljivost pri žvakanju. Rendgenske snimke zuba povećavaju mogućnost otkrivanja skrivenih karijesa između zuba za deset puta.
Prevencija uključuje svakodnevnu upotrebu zubnog konca ili interdentalnih četkica te redovite stomatološke preglede.
Kako očistiti karijes sa zuba?
Karijes se ne može očistiti samo četkicom. Ono što možemo i moramo očistiti jest plak i ostaci hrane koji uzrokuju karijes.
Temeljita oralna higijena – četkanje zubi fluoridnom pastom najmanje dvaput dnevno, čišćenje koncem ili interdentalnim četkicama i uporaba vodica za ispiranje – smanjuje nastanak plaka.
Za već nastale karijese potrebna je profesionalna terapija, a pokušaji „struganja“ ili uporaba kućnih preparata mogu oštetiti zub ili izazvati upalu.
Kako ukloniti karijes?
Jednom kada se stvori šupljina u zubu, karijes se ne može ukloniti kod kuće.
U ranoj fazi bijelih mrlja može se zaustaviti remineralizacijom – fluoridni lakovi, gelovi i paste s kalcijem i fosfatom pomažu obnovi cakline.
U kasnijim fazama potrebno je stomatološko liječenje: zubar uklanja oštećeno tkivo i ispunjava rupu odgovarajućim materijalom (kompozit, keramika ili amalgam).
U slučaju dubokog karijesa možda će biti potrebno liječenje korijenskog kanala, a jako oštećen zub katkad se mora izvaditi te nadomjestiti krunicom, mostom ili implantatom.
Samostalno „struganje“ ili korištenje abrazivnih sredstava može dodatno oštetiti zub; stoga je obavezno potražiti stručnu pomoć.
Kako skinuti karijes sa zuba?
Skidanje karijesa podrazumijeva uklanjanje zaraženog tkiva i rekonstrukciju zuba u ordinaciji. Postupak uključuje čišćenje karijesa bušilicom ili laserom pod lokalnom anestezijom te stavljanje ispuna. Kod dubokog karijesa ponekad je potrebno liječenje korijenskog kanala.
Sredstva koja se reklamiraju kao „uklanjanje karijesa bez bušenja“ služe za remineralizaciju površinskih lezija, ali ne mogu ukloniti karijes koji je prodro u dentin.
Stoga nemojte pokušavati sami ukloniti karijes, posjetite stomatologa.
Kako spriječiti karijes?
Najbolja obrana od karijesa je prevencija:
- Pravilna oralna higijena – pranje zuba fluoridnom pastom dvaput dnevno i čišćenje interdentalnim pomagalima učinkovito uklanja plak.
- Smanjenje unosa šećera i kiselih napitaka – ograničite slatkiše, gazirana i kisela pića koja hrane bakterije i potiču demineralizaciju.
- Zdrava prehrana – konzumirajte namirnice bogate kalcijem, fosfatom i vitaminom D, te izbjegavajte ljepljive grickalice.
- Redoviti stomatološki pregledi – posjeti stomatologu barem dvaput godišnje omogućuju otkrivanje karijesa u ranoj fazi i pravodobnu terapiju.
- Fluoridacija i pečaćenje fisura – preporučuju se kod djece i osoba sklonih karijesu kako bi se ojačala caklina i spriječilo zadržavanje plaka.
Nedavno provedenim istraživanjem otkriveno je da spoj epicatechin gallate (EGC) iz javorovog sirupa može spriječiti bakterije, posebno Streptococcus mutans, da stvore plak i oštete zubnu caklinu. U laboratorijskim testovima spoj je značajno smanjio formiranje biofilma, no riječ je o preliminarnim rezultatima koji zahtijevaju dodatna klinička istraživanja na ljudima.
Za kraj…
Zubni karijes nastaje tiho i često dugo ostaje nezamijećen. Smanjenjem šećera u prehrani, pravilnom oralnom higijenom i redovitim posjetima stomatologu možemo spriječiti većinu problema.
Ako primijetite bilo kakve promjene na zubima ili desni, bjelkaste mrlje, tamnije fleke, osjetljivost ili zadržavanje hrane.
Ne odgađajte pregled, jer rana intervencija sprječava veća oštećenja i čuva vaše zdravlje.
Dental Centar Ostojić u Zagrebu nudi cjelovitu stomatološku skrb: od preventivnih pregleda do složenih zahvata. Kod nas je naglasak na individualizirani pristup kako bi biste postigli osmijeh kakav želite.
Sve kojima je potreban savjet ili terapija da iskoriste besplatan pregled, jer briga o zubima ne bi trebala čekati. Napravite prvi korak prema zdravijim zubima i sigurnijem osmijehu.
Jesu li pokvareni mliječni zubi i karijes kod djece manji problem nego kod odraslih?
