Zubi su nevjerojatno kompleksne strukture koje igraju ključnu ulogu u našem svakodnevnom životu. Njihova građa i funkcija evoluirali su kako bi omogućili žvakanje hrane, govornu artikulaciju i estetiku osmijeha.
Poznato je kako pojedine vrste morskih pasa imaju genetsku sposobnost da im kontinuirano rastu zubi, svakih nekoliko tjedana.
No, mnogi se pitaju od čega su građeni zubi čovjeka i mogu li ponovno narasti nakon što ih izgubimo?
Građa zuba
Što čini naše zube tako posebnima? Zubi se građeni od:
Zubna caklina (enamel)
Ovo je najtvrđa tvar u ljudskom tijelu, koja prekriva vanjsku površinu krune zuba. Napravljena je od mineralnog hidroksiapatita i pruža visoku razinu otpornosti na trošenje. Štiti unutarnje slojeve zuba od vanjskih utjecaja poput žvakanja, temperaturnih promjena i bakterijskih kiselina.
Sastav: 96% mineralnog sadržaja, 3% vode i 1% organskih tvari.
Dentin
Smješten ispod cakline, dentin je manje tvrd, ali iznimno važan jer povezuje caklinu s unutarnjom strukturom zuba. Sadrži mikroskopske kanaliće (tubule) koji prenose osjetljive podražaje. Održava zub živim i osjetljivim na podražaje. Opskrbljuje zub hranjivim tvarima i omogućuje detekciju boli.
Sastav: 70% mineralnog sadržaja, 20% organskih tvari i 10% vode.
Pulpa
Pulpa je mekano tkivo smješteno u središtu zuba, koje se sastoji od živaca, krvnih žila i vezivnog tkiva. Ona osigurava zubu potrebne hranjive tvari i omogućuje osjet boli.
Cement
Cement je mineralizirano vezivno tkivo koje prekriva korijen zuba. Sastoji se od kolagena, hidroksiapatita i vode. Povezuje zub s čeljusnom kosti preko vlakana parodontalnog ligamenta, čime zub ostaje stabilan.
Sastav: 50% mineralnog sadržaja, 50% organskih tvari i vode.
Parodontalni ligament
Elastična vlakna sastavljena od kolagena. Drži zub čvrsto u čeljusti i apsorbira udarce tijekom žvakanja.
Mogu li zubi ponovno narasti?
By loading the video, you agree to YouTube’s privacy policy.
Learn more
Nažalost, trajni zubi se ne mogu regenerirati nakon što su izgubljeni. Ljudi imaju dvije generacije zuba:
Mliječni zubi (primarni zubi)
Rastu u ranom djetinjstvu i postupno ispadaju kako bi ustupili mjesto trajnim zubima.
Do treće godine većina djece ima svih 20 mliječnih zuba, koji su raspoređeni na sljedeći način:
Gornja vilica: 10 zuba (4 sjekutića, 2 očnjaka, 4 kutnjaka)
Donja vilica: 10 zuba (4 sjekutića, 2 očnjaka, 4 kutnjaka)
Mliječni zubi obično počinju ispadati oko šeste godine, kako bi napravili mjesto za trajne zube.
Trajni zubi
Jednom kada izrastu, trajni zubi ostaju do kraja života, osim ako se ne izgube zbog karijesa, bolesti desni, traume ili drugih problema.
Za razliku od nekih životinja poput morskih pasa, koje kontinuirano stvaraju nove zube tijekom života, ljudski zubi nemaju regenerativnu sposobnost.
Trajni zubi su drugi i završni set zuba kod ljudi. Potpuno formirana trajna denticija sadrži 32 zuba, koji uključuju:
Sjekutići (8 zubi): Koriste se za sjeckanje hrane.
- 4 u gornjoj vilici
- 4 u donjoj vilici
Očnjaci (4 zuba): Oštri zubi za trganje hrane.
- 2 u gornjoj vilici
- 2 u donjoj vilici
Pretkutnjaci (8 zubi): Pomažu u gnječenju i drobljenju hrane.
- 4 u gornjoj vilici
- 4 u donjoj vilici
Kutnjaci (12 zubi): Snažni zubi za mljevenje hrane, uključujući i umnjake (3. kutnjaci) koji niču posljednji.
- 6 u gornjoj vilici
- 6 u donjoj vilici
Umnjaci su posljednji zubi koji se pojavljuju, obično između 17. i 25. godine. Međutim, neki ljudi ih uopće ne razviju, dok ih drugi uklanjaju zbog nedostatka prostora ili problema s rastom. Ako se umnjaci vade, osoba može imati ukupno 28 trajnih zuba.
Zašto je broj zuba važan?
Pravilna denticija omogućava:
- Učinkovito žvakanje i probavu.
- Jasnoću govora.
- Zdravlje čeljusti i desni.
Zašto se trajni zubi ne mogu obnoviti?
Razlog leži u biologiji zuba. Kad zubi dosegnu svoju konačnu fazu razvoja, stanice odgovorne za njihovo stvaranje (odontoblasti) prestaju s aktivnošću. Također, zubna caklina nema stanice koje bi mogle pokrenuti proces obnove.
Postoji li nada za budućnost? Znanstvenici istražuju načine za regeneraciju zuba koristeći matične stanice i biotehnologiju. Nekoliko laboratorijskih istraživanja pokazalo je potencijal za stvaranje “bioloških zuba,” no ta tehnologija još nije dostupna široj javnosti.
Što učiniti kako biste zaštitili zube?
Dok ne bude moguće uzgojiti nove zube, najbolje je očuvati svoje trajne zube pomoću ovih savjeta:
- Redovito perite zube fluoridnom pastom.
- Koristite zubni konac za uklanjanje naslaga između zuba.
- Posjećujte stomatologa najmanje dva puta godišnje.
- Ograničite unos šećera kako biste spriječili karijes.
Za kraj…
Iako su zubi fascinantni u svojoj građi i funkciji, regeneracija trajnih zuba trenutno nije moguća. Materijali od kojih su građeni zubi nisu neuništivi – caklina se može oštetiti kiselinama, a dentin je osjetljiv na karijes.
Uz pravilnu oralnu higijenu i napredak u stomatološkoj znanosti, moguće je zadržati osmijeh zdravim i funkcionalnim tijekom cijelog života.
Ako vas zanima regenerativna stomatologija, pratite razvoj istraživanja – budućnost možda nosi rješenja koja danas smatramo nemogućima.
