Osjetljivost zubi na hladno je čest problem kod mnogih ljudi. Pojavljuje se kao kratka, oštra bol ili neugoda u zubima kada su izloženi niskim temperaturama – na primjer, pri konzumaciji hladne hrane, pića ili čak udisanju hladnog zraka.
Takva osjetljivost može biti blaga iritacija ili izrazito neugodna bol koja pogađa jedan zub ili više njih odjednom.
U nastavku saznajte koji su najčešći uzroci ove pojave, kako ju spriječiti i ublažiti te kada je vrijeme da potražite pomoć stomatologa.
Uzroci osjetljivosti zubi na hladno
Najčešći razlog zašto zubi postaju osjetljivi na hladno jest izloženost dentina – unutarnjeg sloja zuba koji je normalno zaštićen caklinom i zubnim mesom (desnima). Kada je dentin izložen, vanjski podražaji lako dopiru do živca zuba i uzrokuju bol.
Do ogoljenja dentina dolazi uslijed oštećenja zaštitnih slojeva zuba ili povlačenja desni. Evo glavnih uzroka takvih oštećenja i posljedične osjetljivosti:
- Povlačenje desni (recesija) – Kada se zubno meso povuče s površine zuba, ogoljuje se osjetljivi korijen koji nije zaštićen caklinom. Recesija desni može nastati zbog paradontoze (bolesti desni), pregrubog četkanja, genetske sklonosti ili starenja. Osjetljivost zuba na hladno ili toplo često je posljedica povlačenja zubnog mesa.
- Erozija cakline – Kiselina iz hrane i pića (npr. gazirana pića, agrumi, kisela hrana) ili učestalo povraćanje (kod želučanih tegoba ili refluksa) mogu s vremenom nagristi zubnu caklinu. Tanka i istrošena caklina manje štiti zub, pa hladni podražaji lakše dopiru do dentina.
- Karijes – Zubni karijes (propadanje zuba) koji prodre dovoljno duboko može uzrokovati jaku osjetljivost ili bol na hladno, jer hladnoća dopire kroz šupljinu karijesa blizu živca. Ako je osjetljivost lokalizirana na jedan zub i posebno izražena, moguće je da je uzrok karijes ili oštećena plomba.
- Pukotine ili napuknuća zuba – Puknut ili napuknut zub može također biti izvor boli na hladno. Pukotine u caklini omogućuju da hladni podražaj dođe do unutrašnjosti zuba. Također, veće napuknuće može dovesti do upale pulpe ako bakterije uđu kroz pukotinu.
- Bruksizam (škrgutanje zubima) – Noćno škripanje ili stiskanje zubima postepeno troši caklinu i može uzrokovati sitne pukotine. Osobe s bruksizmom često imaju osjetljive zube upravo zbog kroničnog habanja zaštitnog sloja zuba.
- Nedavni stomatološki zahvati – Ponekad zubi postanu privremeno osjetljivi na hladno nakon stomatoloških zahvata poput čišćenja kamenca, izbjeljivanja zubi ili postavljanja plombe. Ta je osjetljivost obično prolazna i povlači se nakon nekoliko dana ili tjedana, ovisno o zahvatu.
Prevencija i smanjenje osjetljivosti
Ako patite od osjetljivosti zubi na hladno, dobra vijest je da postoji više metoda za prevenciju daljnjeg pogoršanja i ublažavanje postojećih simptoma. Ključ je zaštititi caklinu i desni te spriječiti izlaganje dentina novim podražajima. Evo što možete poduzeti:
- Koristite pastu za osjetljive zube – Posebne zubne paste (npr. Sensodyne, Elmex Sensitive i sl.) formulirane su za smanjenje preosjetljivosti. One obično sadrže spojeve poput kalijeva nitrata ili fluorida koji pomažu blokirati prijenos podražaja do živca.
Redovitom upotrebom takve paste (dva puta dnevno) kroz nekoliko tjedana osjetljivost bi se trebala postupno smanjiti.
- Pravilna oralna higijena – Održavajte svakodnevno čiste zube nježnim, ali temeljitim čišćenjem. Koristite mekanu četkicu i blagi pritisak kako ne biste oštetili caklinu ili desni.
Redovito uklanjajte plak i čistite međuzubne prostore zubnim koncem ili interdentalnom četkicom kako biste spriječili bolesti desni.
- Izbjegavajte previše kisele namirnice i pića – Smanjite učestalost konzumiranja jako kiselih napitaka (poput kole, energetskih pića, agrumovih sokova) i hrane (ukiseljeno povrće, agrumi). Ako ih ipak konzumirate, nemojte prati zube odmah nakon toga – kiselina privremeno omekša caklinu, pa biste četkanjem mogli ukloniti površinski sloj.
Pričekajte barem 30 minuta do četkanja kako bi se pH u ustima neutralizirao. Možete i isprati usta vodom nakon kisele hrane/pića kako biste brže uspostavili neutralnu pH ravnotežu.
- Noćni štitnik protiv bruksizma – Ako škrgućete zubima u snu, posavjetujte se sa stomatologom o izradi personaliziranog zaštitnog udlagu (noćne udlage) kako biste zaštitili zube od trošenja tijekom spavanja.
- Redoviti stomatološki pregledi i čišćenje – Posjećujte stomatologa barem jednom do dva puta godišnje radi kontrole.
Profesionalno čišćenje zubi uklanja zubni kamenac i plak koji mogu uzrokovati upalu desni i povlačenje. Stomatolog će također uočiti rane znakove karijesa, pukotina ili drugih problema i sanirati ih prije nego se razvije jaka osjetljivost.
- Fluoridacija i zaštitni premazi – U ordinaciji stomatolog može na osjetljiva mjesta nanijeti fluoridne gelove ili lakove koji jačaju caklinu.
Postoje i posebni zaštitni premazi ili bondings kojima se premazuju ogoljeli zubni vratovi i tako “zatvaraju” izloženi dentinski kanalići, čime se smanjuje bol na podražaje.
Primjenom ovih savjeta mnogi će primijetiti olakšanje. Ipak, treba imati strpljenja – obnova cakline i smanjenje osjetljivosti nije trenutna, ali uz dosljednu njegu kroz nekoliko tjedana do par mjeseci većina ljudi doživi značajno poboljšanje.
Kada posjetiti stomatologa?
Blaga osjetljivost zuba na hladno koja se javlja povremeno obično nije hitno stanje. Međutim, postoje situacije kada je poželjno potražiti savjet stomatologa što prije:
- Ako osjetljivost na hladnoću prelazi u zubobolju ili traje dulje vrijeme nakon uklanjanja podražaja (npr. zub boli još minutama nakon što ste popili hladno piće).
- Ako primijetite vidljivo povlačenje desni ili oštećenje zuba (pukotina, rupa) na području koje je osjetljivo.
- Ako vam redovita upotreba paste za osjetljive zube tijekom nekoliko tjedana nije donijela poboljšanje.
- Ako je osjetljiv samo jedan zub na dodir hladnog, što može upućivati na karijes ili napuknuće zuba koje zahtijeva liječenje.
- Ako je osjetljivost započela nakon nedavnog zahvata i ne smanjuje se nakon predviđenog vremena oporavka (npr. nekoliko tjedana).
Stomatolog će pregledom utvrditi uzrok osjetljivosti. Ponekad je rješenje jednostavno – npr. zaliječiti karijes ili nanijeti zaštitni premaz na ogoljeli dio zuba.
U drugim slučajevima može preporučiti zahvat poput gingivoplastike (kirurško prekrivanje izloženog korijena zuba mekim tkivom desni) ako je došlo do ozbiljne recesije desni.
Ako je pak zubna pulpa (živac) trajno nadražena ili oštećena, možda će biti potreban i endodontski zahvat (vađenje živca i punjenje kanala) kako bi se uklonio izvor boli.
U svakom slučaju, ne treba trpjeti jaku bol ili izbjegavati jesti omiljenu hranu zbog osjetljivih zuba. Stomatolog može ponuditi rješenja i spriječiti veće komplikacije.
Za kraj…
Osjetljivost zubi na hladno može značajno narušiti svakodnevni užitak u hrani i piću, ali uz pravilnu njegu i tretmane taj se problem može uspješno kontrolirati.
Najvažnije je shvatiti da osjetljivi zubi nisu nešto što se mora “trpjeti” – identificiranjem uzroka i primjenom odgovarajućih mjera moguće je ublažiti simptome.
Ukratko, održavanje dobre oralne higijene i zdravih navika ključ je prevencije. Koristite mekšu četkicu, pažljivo četkajte i ne preskačite čišćenje između zuba.
Prilagodite prehranu kako biste zaštitili caklinu od kiselina. Uključite pastu za osjetljive zube u svoju rutinu. Istovremeno, budite osjetljivi na signale koje vam zubi šalju – dugotrajna i jaka osjetljivost signal je da potražite stručnu pomoć.
Ukoliko osjetljivost potraje unatoč kućnim mjerama, ne oklijevajte posjetiti stomatologa. Pravovremena intervencija spriječit će pogoršanje problema i osigurati da vaši zubi ostanu zdravi, čvrsti i manje osjetljivi.
Sa zdravim zubima bez straha ćete ponovno moći uživati u osvježavajuće hladnim napitcima i slasticama, što je svakako cilj kojem težimo.
